Retoričke vještine, tehnike i sredstva

Odakle potreba i čemu služi retorika?

Retorika / oratorstvo / govorništvo je stara vještina koja potiče iz antičke Grčke, jer je govor već tada prepoznat kao moćno sredstvo uticaja na ljude.
Kroz istoriju je bilo i zloupotreba ovih vještina i opasnih manipulacija, pomoću nje, s ljudima i čitavim narodima.
U savremenom dobu retorika je ostala nezamjenjiva i razvija se do nivoa naučne discipline.
Na našim prostorima retorika ponovo dobija na značaju sa razvojem političkog pluralizma i višestranačja 90-tih godina.
Nepobitno se može ustvrditi da dobre govorničke vještine, u mnogome, utiču na imidž osobe koja ih posjeduje, a preko njega i organizacije koju predstavlja i iz koje dolazi.
Dakle, oratorstvo se uči iz ličnih i profesionalnih razloga, a rezultati te vještine su mjerljivi novcem i pozicijom.

Ko je dobar govornik i kako to postići?  

Dobar govornik je onaj ko može uvjeriti svoje slušaoce u svoju ideju. 
Onaj kome se vjeruje i ko zna profilisati svoju publiku. 
Dobar govornik je i onaj ko poznaje strukturu govora i zna prepoznati manipulaciju, te ima smisla za humor i brzo reaguje na prigovore.
Dobar govornik poznaje efekte u govorništvu i zna slušati svoju publiku.

Može li se to zaista naučiti?

Stara izreka kaže: "Pjesnikom se rađa - govornikom postaje!"

Još bolje je reći, "Ako neko nešto može da uradi, svako to može da nauči." 
Cilj ovladavanjem retiričkim vještinama nebi trebao biti samo prenijeti informaciju, već i zabaviti publiku, opustiti slušaoca i pokrenuti na akciju. A to nam je potrebno bilo da je riječ o kupovini proizvoda, davanju glasa ili promjeni mišljenja ili stava. Jer nije dobar govor koji se zaboravi nakon pet minuta, nego onaj koji se, po nečemu, pamti danima poslije.

Kako prepoznati dobrog oratora?

To su harizmatične osobe, dobro informisane, u čijem govoru je vještina jasno vidljiva. 
Oni ne skrivaju da su učili i ovladavali retoričkim tehnikama da bi bili uvjerljivi.
Samo dobro pripremljen govor i uvježban govornik ostavlja utisak i djeluje iskreno i spontano. 

Kako da govorite bolje?

Neke stvari morate da razumijete, a neke da naučite i uvježbate.
Tremu morate prihvatite kao pozitivnu pojavu i sastavni dio. Morate naučiti da vladate s njom, a ne ona sa vama, te da kontrolišete vašu nervozu.
Vaš glas mora postati vaš glavni alat za govor, zato morate vladati sa njim.
Držanje tijela, gestovi, kontak očima i odijevanje je veoma važan za uspostavljanje kontakta sa publikom.

Koje su to retoričke tehnike?

• Premoštavanje
• Antiteza
• Anafora
• Epistrofa
• Aliteracija
• Metonimija
• Paraleipsis

(Detaljnije o retoričkim tehnikama u sl. nastavku)

Upravljanje političkom krizom

 
Nema države niti društva koje je imuno na političke krize. Manje ili veće, globalne ili lokalne, ograničene ili sveobuhvatne javljaju se i u uređenim političkim sistemima, ali kod nedemokratskih i atokratskih vladavina, kažem "ali", jer najčešće takve vlasti to pokušavaju prikriti i negirati.

Kako počinje kriza?

Kriza obično počinje ignorisanjem ili omalovažavanjem njenih simptoma. Ljudi iz sistema vlasti, koji su uključeni, previše su blizu drami što ih onemogućava da jasno sagledaju stvari, te da realno i objektivno prodcjene njenu važnost i najčešće se ponašaju po principu "Ma, proći će." Danas, kada je Svijet postao globalno selo, ali bukvalno, zahvaljujući dostupnosti internet mreže i brzini moderne komunikacije, lokalni događaj preko noći preraste u globalni problem. Novinari lokalnih medija ili obični građani imaju pristup svjetskim medijima putem interneta i svaki javni nastup političara, koliko god on nevažan bio, danas biva snimljen digitalnom kamerom ili mobilnim telefonom. Takođe, medije danas neodoljivo privlači i u toj permanentnoj borbi za komadić medijskog kolača, oni pokušavaju “nanjušiti” temu koja daje bilo kakav nagovještaj krize: katastrofe, razmimoilaženja, lične tragedije, jer to predstavlja priču koja se prodaje. Političari su često zatečeni brzinom kojom ovakvi događaji kulminiraju i izmaknu svakoj kontroli. Oni se često, u strahu od gubitka svojih pozicija vlasti, osjećaju  satjeranim u ćošak i počinju da negiraju istinu ili okrivljuju medije.

Deset savjeta za upravljanje političkom krizom - krizni PR

1.    Budite uvijek spremni.

Uložite u dobru komunikaciju, internu i eksternu, u vrijeme kada nema kriza na vidiku.
Razmišljanje o upravljanju krizom i krizna komunikacija treba da budu dio vašeg svakodnevnog posla.

2.    Razumite ciljeve koje imaju mediji.

Potrudite se da održavate dobre odnose sa novinarima.

3.    Informišete vaše pristalice o svim činjenicama i razvoju situacije.

Interna komunikacija nije nimalo manje važna od eksterne.

4.    Preduzmite određene aktivnosti čim uočite prve simptome krize.

Neka te aktivnosti budu dio redovnih i šireg obima, ali i sa naglašenim prikupljanjem i analizom povratnih informacija.

5.    Nemojte sjediti skrštenih ruku i čekati da situacija eskalira i da pol. problem preraste u pol.  krizu.

Unaprijed se pripremite na najgori mogući scenario.

6.    Budite iskreni i otvoreni.

Na kraju krajeva istina uvijek izađe na vidjelo. Informacija je poput vode i uvijek nađe pukotinu da procuri.
Neko je ocinkari, novinari dođu do nje ili je dokaže istraga.

7.    Reagujte odmah i bez oklijevanja.

Ćutanje je rijetko kad zlato u ovakvim slučajevima.
Odmah recite čitavu istinu i nemojte je iznositi vremenom dio po dio.

8.    Nikada ne okrivljujte medije.  

Nikada ne koristite riječi kao što su; lov ili zavjera.

      9.  Prihvatite i poštujte osjećaje javnosti (birač je uvijek u pravu) 

     10. Tražite ispravku ukoliko su optužbe neosnovane.                                        
Potrudite se da pitanje što je prije moguće izvučete iz žiže javnosti.
Čak i ako ste potpuno u pravu i opravdano ljuti i frustrirani pametnije je ostaviti stvari po strani i prekinuti sa izjavama.